Lični brending

4

Category : Društveni mediji, Novi marketing & PR, Životni stil

Superman logo Lični brending

Za početak malo ljutog definisanja koje ćemo docnije potkrepiti vrlo praktičnim primerima…

Daklem, iskoristićemo teoretisanje Den Šavbela i njegove ekipe: lični brending opisuje proces u kojem se pojedinci i preduzetnici ističu iz mase, identifikovanjem i afirmisanjem sopstvenih vrednosti, bilo profesionalnih ili ličnih, koje se potom usklađuju putem različitih platformi sa jedinstvenom porukom i imidžom zarad postizanja odredjenog cilja. Na ovaj način, pojedinci mogu da povećaju sopstvenu prepoznatljivost u profesionalnoj sferi (kao stručnjaci u svojoj oblasti ostvarujuči reputaciju i kredibilitet, potpomažući napredak u karijeri), ali i u ličnoj, izgrađujući samopouzdanje.

Iz prostog razloga jer(bo) nam se ova definicija dopala, probaćemo da je preslikamo (predstavljajući vam našu ličnu viziju) kako bi to moglo da izgleda u svetu društvenih medija.

E-pošta


Što se tiče e-pošte (za slučaj da ovo još uvek niste uradili) predlažemo da korisničko ime bude vaše lično ime i prezime. Potkrepićemo predlošku sa par razloga. Em’ delujete ozbiljnije, em se lakše pamti i vaša e-pošta i vaše ime i prezime. icon wink Lični brending

Još jedan od predloga, kada smo već kod korisničkog imena, izbegavajte nikove tipa sexymackica83@nekimail.com, alexxx23@nekimail.com. Sa ovakvim korisničkim imenom gradite imidž osobe koja koristi e-poštu za internet flert i muvanje što je svakako ok, ali vam sigurno neće pomoci npr. pri dobijanju stipendije. Ovo smo čuli od drugara iz jedne fondacije koji su naletali na ovakve e-pošte i tom prilikom su osobe sa takvim e-poštama eleminisali iz procesa selekcije dodele stipendija.

Dalje, opcija potpis (signature) mnogo ozbiljnije izgleda ukoliko u nju unesete vaše lične podatke: ime i prezime, poziciju, adresu, telefon/faks, veb sajt i linkove ka društvenim mrežama. Na taj način osoba sa kojom komunicirate putem e-pošte lako može da vam udje u trag na društvenim mrežama, ili da poseti vaš sajt i svakako sigurno neće morati da gleda u pasulj ukoliko joj treba vaš faks, ili vaša adresa, podatak sa veb sajta, a što je najbolje, diskretno sugerišete da vas doda/uprati na gorepomenutim društvenim mrežama.

Za znatizeljne evo i još praktičnih saveta manipulacije i laganog HTML programiranja vašeg potpisa u e-pošti.

Facebook


Ah taj svemoćni Fejsbuk. Jedan i jedini. Na našem blogu smo već davali praktične savete (Kako da “pimpuješ” svoju Facebook profil sliku?, Facebook Profile vs. Group vs. Fan page – Večita dilema) te nastavljamo u tom maniru. Ako već niste promenili “gadni URL” vašeg Fejsbuk naloga, to možete uraditi koristeći Fejsbuk stranicu www.facebook.com/username. Predlažemo da i ovde to bude vaše ime i prezime. Ukoliko ste počasni nosioci vrlo čestog imena i prezimena, te je URL već zauzet probajte kombinaciju imena i prezimena i dodavanja nekih benignih sufiksa.

Pre nekog vremena smo na time line-u Tvitera pročitali žalbu majke (čini nam se Moosema) čiji sin može da vidi slike sa mora svoje profesorice nemačkog (kod koje ide na privatne časove) u tangicama putem Fejsbuka. Još jedan zanimljiv i loš primer jeste članak u Alo novinama pod naslovom “Sve cice Voje Koštunice”. Autor ovog članka se nije libio da “gvirne” u Fejsbuk profile devojaka iz DSS, članica grupe “Najlepše devojke DSS-a” i objavi njihove slike sa plaža u ovim novinama.

Naravučenije priče: vodite računa kakve slike kačite na Fejsbuk i zaključavajte foldere sa slikama!!!

Takodje treba biti obazriv i sa fan page-ovima koje lajkujete i statusima koje kačite. Jer, sve to stvara određenu sliku o vama.

Za profilnu sliku bilo bi dobro da se upristojite, da vam se vidi lice kako bi vas mogli prepoznati. Ukoliko posedujete neki sjajni blog ili sajt, nemojte se libiti da i tu informaciju podelite sa svojim Fejsbuk prijateljima. Valjalo bi iskoristiti i prostor koji je vrli gospon Fejsbuk namenio biografiji. Popunjavanjem ovog polja možete skrenuti paznju na svoje kvalitete onima koji vas ne poznaju toliko dobro.

Malko smo istraživali kako ovu rubriku koriste domaći blogeri, te pogledajte.

facebook blogeri mala Lični brending

Twitter


Omiljena društvena mreža domaćih blogera i sjajan marketinški alat. Ovde ne morate brinuti o „gadnom URL-u“, ali nije zgoreg napomenuti da bi i ovde valjalo da stavite svoje ime i prezime i pristojnu sliku koja bi trebala da bude identična sa vašom na Fejsbuku. Valjalo bi popuniti i rubriku sa veb adresom, ukoliko je neka u vašem vlasništvu.

Nije zgoreg znati da vam je na Tviteru dozvoljeno da personalizujete pozadinu. Uz malo igre sa Fotošopom verujemo da ćete uspešno moći da realizujete sopstvenu pozadinu, a evo i smernica kako da to lakše uradite.

Što se tiče biografije, trebalo bi da je sročite u 160 karaktera (to svakako ne zahteva puno vremena). Jedan od teoretičara u oblasti društvenih medija Den Zarela u svojoj knjizi tvrdi da postoji veza između popunjene rubrike za biografije na Tviteru i broja „pratioca“, tj. da popunjena biografija povećava broj „pratioca“. I ovde ćemo dati par primera blogera koji su to iskoristili za sopstveno brendiranje.

twitter blogeri mala Lični brending

LinkedIn


Društena mreža sa osnovnom fukcijom profesionalnog umrežavanja, koju koriste oni što traže posao i oni koji traže nekoga za posao. Suština je da ukratko prikažete svoj razvojni put, preko obrazovanja pa do zaposlenja. Da napišete šta ste sve radili, a bilo bi sjajno ukoliko vaši bivši/sadašnji poslodavci daju komentar na to (preporuka) kako bi budući poslodavci imali uvid šta sve znate da radite. Opciju kreiranja vašeg profila na drugim jezicima svakako treba iskoristiti, što moze povećati šanse za dobijanje poslovnih ponuda i van našeg regiona. I ovde bi slika trebalo da prati Fejsbuk i Tviter.

Blog


Bez ovog alata, nema ni zanata icon smile Lični brending . Blog može da vam pomogne u izgradnji sopstvenog brenda kroz pisanje članaka na vama interesantne teme. Važno je još znati i to da možete kreirati blog na samostalnoj veb adresi ili na besplatnom veb servisu. Naša preporuka je da izaberete prvu varijantu, ako ste već izabrali da se „pošteno“ izbrendirate. Dragan Varagić je dao odličan pregled o blogovima u svojoj e-knjizi „Blog osnove“ te bi ovo štivo bilo obavezno pre nego što se uputite u avanturu zvanu „Blogovanje“.

Takoće na jednom od svojih predavanja (na kome smo i mi prisustvovali) Dragan Varagić je naveo primer kako blog može da pomogne i prilikom zapošljavanja. Naša sugestija je da se svakako oprobate i sa blogovanjem.

Finiš


Kako je lično brendiranje kroz gorenavedene društvene medije bazirano na komunikaciji, treba da imate u vidu da sve što pričate, tj. pišete bude kulturno i pismeno. Jer to što pišete/pričate kreira vaš brend. “Hejterski” statusi kreiraće sliku vas kao “hejtera”. Tvoje provokativne slike na plaži idu u prilog činjenici da cenite i volite svoje telo (što je svakako super stvar), ali onda se nemojte iznenaditi lascivnim komentarima, jer to je samo odgovor na “provokaciju”. Dakle, važno je da se prepoznate, definišete, i kroz lični brending delujete u skladu sa tim.

Comments (4)

[...] Tekst sa pravim primerima govori upravo ono što je potrebno reći.    Lični brending CITAT: ……….Kako je lično brendiranje kroz gorenavedene društvene medije [...]

Hvala! Radujem se :)

@MissCybernaut
Potpisujemo tvoj komentar! Smatramo da ni malo ne grešiš. Kao što smo naveli u članku, način na koji neko komunicira na društvenim mrežama oslikava njega, tj. njegov brend.

Mislimo da niko ne želi da bude “bad guy”, ali da se to dešava iz suštinskog nepoznavanja društvenih mreža ili jednostavno postoje ljudi koji su nekulturni.

Ideja je bila da skrenemo pažnju na to da informacije koje se dele na internetu ostaju “tamo negde zapamćene” i da kao što si ti u svom članku rekla “…najbolje je biti svestan da će postavljene info neko nekada pročitati i videti i ponašati se na internetu kao da vas potajno snima kamera. Ili još bolje, pošto je net raj za egzibicioniste, kao da vas gledaju vaši mama i tata :) …”

Nadam se da smo barem malo pomogli..

Hvala na komentaru! ;)

Odličan tekst, naročito za mlade stručnjake kojima je ptoreban vizbilitet za ono što već umeju i znaju.
Volela bih da pročitam i jedan članak o najvećim greškama, npr. tražiti preporuku na Linked in od nekoga koga ne znate i s kim niste radili, svađati se i pisati nesuvisle komentare po twitteru, graditi svoju reputaciju potkradanjem tuđih reči i misli, ratovati protiv konkurencije, biti sujetan i zavidan (to ne može da se sakrije, kao kašalj je). Stručnjak, kakav god da je, niko ga neće poželeti ukoliko je u njegovom društvu neprijatno – ispadi, bes, taština, prepisivanje, sve to ide u nepoželjno. Zar ne? Možda grešim…

Ostavi komentar